Panel „Od ideje do realizacije – kako financirati lokalne projekte?“ bio je posvećen izazovima financiranja i provedbe projekata u jedinicama lokalne samouprave.
U panelu su sudjelovali: Tomislav Ilić, voditelj projekata u Posredničkom tijelu – Samostalnoj službi FZOEU-a, Valerija Vrček Habazin, starija voditeljica projekata REGEA-e, Tanja Ivek, viša savjetnica u odjelu za strateško planiranje i razvojne projekte, Zagorske razvojne agencije i Nikola Gospočić, gradonačelnik Grada Donja Stubica.
Raspravljalo se o dostupnim izvorima financiranja, kvaliteti pripreme projekata te suradnji razvojnih agencija, fondova i lokalnih vlasti. Zaključeno je kako uspješna realizacija projekata ovisi o kombinaciji dobre pripreme, stručnih timova i dugoročne strategije razvoja.
Nikola Gospočić, gradonačelnik Donje Stubice zahvalio je organizatorima na pozivu te naglasio važnost razmjene iskustava među jedinicama lokalne samouprave.
-Predstavio sam najvažnije projekte Grada te izazove i probleme s kojima se susrećemo u njihovoj realizaciji, a posebno mi je bilo zadovoljstvo govoriti o našem najvećem projektu, ZEZ centru, odnosno obnovi dvorca Stubički Golubovec-rekao je Gospočić.
Osvrnuo se i na druge značajne projekte koji se provode u gradu.
-U okviru zelene i digitalne tranzicije obnovili smo više od pet društvenih domova kroz energetsku učinkovitost javnih zgrada. Nakon potresa 2020. godine obnovili smo i tri zgrade kroz poslijepotresnu obnovu. Također, kontinuirano radimo na dogradnji dječjih vrtića, gdje smo već u trećem ciklusu proširenja uz korištenje EU sredstava, kako bismo odgovorili na potrebe naših građana-istaknuo je.
Govoreći o značaju sudjelovanja, naglasio je važnost prikaza rada lokalne samouprave.
-Drago mi je što sam imao priliku sudjelovati i predstaviti rad svih jedinica lokalne samouprave s područja Krapinsko-zagorske županije. Sve kolege imaju niz kvalitetnih projekata u provedbi, a posebno bih pohvalio i projekte koji se provode u Radoboju-dodao je.
Osvrnuo se i na važnost javne rasprave o razvojnim projektima.
-Važno je govoriti o ovim temama jer građani često nisu svjesni koliko je zahtjevan put od ideje do realizacije projekta. Europska sredstva nisu ‘lako dostupna’, već zahtijevaju puno rada, pripreme i odgovornosti kako bi se na kraju ostvarili konkretni benefiti za zajednicu-rekao je.
Na kraju je uputio i poruku o budućem razvoju.
-Poruka je da ustrajemo u realizaciji projekata, ali i da se natječaji i procedure dodatno pojednostave, osobito za manje jedinice lokalne samouprave koje imaju ograničene proračune. To bi nam uvelike olakšalo provedbu projekata i omogućilo još brži razvoj naših sredina-zaključio je Gospočić.
Tanja Ivek, viša savjetnica u odjelu za strateško planiranje i razvojne projekte u ZARA-i naglasila je kako ovakve rasprave otvaraju prostor za nove projekte i suradnje.
-Bilo je vrlo korisno i zanimljivo čuti iskustva svih sudionika te razmjenu mišljenja o problematici. S jedne strane imamo tvornice koje recikliraju otpad i koriste ga kao repromaterijal u proizvodnji, a s druge strane komunalna poduzeća koja nemaju dovoljno kapaciteta za njegovo zbrinjavanje. Upravo iz toga se otvaraju ideje za nove projekte-istaknula je.
Govoreći o financiranju lokalnih projekata, dodala je kako su europski fondovi i dalje ključni izvor razvoja.
-Fondovi će i dalje biti primarni izvor financiranja jer Hrvatska još uvijek nema dovoljno vlastitih kapaciteta za samostalno financiranje svih potrebnih projekata. Lokalna samouprava, barem u našem slučaju, nema dovoljno proračunskih sredstava za sve projekte koje bismo željeli realizirati i koji su korisni građanima-pojasnila je.
Dodala je kako će kombinacija različitih izvora financiranja ostati nužna.
-Zato će se i dalje najviše koristiti EU sredstva, uz kombinaciju nacionalnih i vlastitih izvora financiranja kako bi se omogućila realizacija razvojnih projekata-zaključila je Ivek.
Valerija Vrček Habazin, starija voditeljica projekata u Regionalnoj energetsko-klimatskoj agenciji Sjeverozapadne Hrvatske predstavila je dugogodišnje iskustvo u provedbi projekata te rezultate ostvarene kroz više od 18 godina rada.
-U više od 18 godina rada proslavili smo nedavno i obljetnicu te smo u tom razdoblju proveli preko stotinu EU projekata ukupne vrijednosti veće od 900 milijuna eura. Krapinsko-zagorska županija, kao jedan od osnivača, partner je na velikom broju naših projekata, zajedno s jedinicama lokalne samouprave-istaknuto je.
Govoreći o temi financiranja, naglašeno je kako je ključno razumjeti razliku između inicijalne ideje i kvalitetno pripremljenog projekta.
-Glavna tema bila je kako financirati projekte danas. Razgovarali smo o idejama i o tome što razlikuje ideju od projekta koji je spreman za financiranje i provedbu. Izuzetno mi je drago što sam imala priliku podijeliti naše iskustvo iz svih ovih godina rada. Ovakvi događaji su uvijek vrlo korisni i ugodni za sve sudionike-zaključila je Vrček Habazin.
Tomislav Ilić, voditelj projekata u Posredničkom tijelu – Samostalnoj službi FZOEU-a naglasio je važnost razmjene iskustava i suradnje s jedinicama lokalne samouprave.
-Razgovarali smo o financiranju EU projekata, odnosno o financiranju projekata lokalne zajednice. Fond već 21 godinu financira projekte kroz vlastite izvore, osobito energetske projekte, sanacije i zaštitu okoliša te projekte u području industrijske proizvodnje-rekao je Ilić.
Dodao je kako je cilj približiti programe financiranja lokalnim i regionalnim jedinicama kako bi što više projekata uspješno prošlo prijavu i realizaciju.
-Pokušali smo što više približiti dostupna sredstva jedinicama lokalne i regionalne samouprave kako bi mogle ostvariti sufinanciranje i kako bi ishodi prijava projekata bili što uspješniji-istaknuo je.
Govoreći o dojmovima s konferencije, naglasio je važnost dobre prakse i suradnje.
-Jako mi je zadovoljstvo biti ovdje jer je uvijek lakše sudjelovati kada ste u društvu dobrih primjera prakse. Tada se lakše vode rasprave i lakše se pronalaze načini za unapređenje provedbe projekata-dodao je.
Na kraju je uputio i poruku jedinicama lokalne samouprave.
-Želim svima uspješne prijave. Trenutačno je otvoren veliki poziv za energetsku obnovu zgrada javnog sektora, uključujući društvene domove, škole, vrtiće i općinske zgrade. Nadam se da će što više projekata biti realizirano kako bi se poboljšala kvaliteta života u Zagorju-zaključio je Ilić.
Program je zaključen završnim interaktivnim forumom „Što Zagorje treba učiniti do 2030. da postane primjer zelene tranzicije?“, na kojem su sudionici i publika imali priliku zajednički raspravljati o razvojnim prioritetima, mogućim projektima i budućim suradnjama.
Istaknuto je i kako je cilj Foruma da preraste u trajnu platformu za razmjenu znanja i dobrih praksi u području kružnog gospodarstva, energetske učinkovitosti i održivog razvoja, dok će se sve aktivnosti i sadržaji nastaviti pratiti i kroz službenu internetsku stranicu te stručne medije koji pokrivaju teme zelene tranzicije.
Organizatori događaja su Općina Radoboj, Poslovni klub Zagorje i ZIP portal, uz partnerstvo Krapinsko-zagorske županije. Suorganizatori su Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode KZŽ „Zagorje zeleno“ i Regionalna energetsko-klimatska agencija (REGEA). Međunarodni partner Foruma je SLO CRO Gospodarska komora, dok su pokrovitelji programa Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost i Grad Zaprešić.
