Zagorje traži put prema zelenoj budućnosti kroz suradnju gospodarstva i zajednice

Green Forum Zagorje 2026. donio konkretne primjere iz prakse.

Green Forum Zagorje 2026 okupio je predstavnike gospodarstva, javne uprave, razvojnih agencija i stručne javnosti s ciljem rasprave o kružnom gospodarstvu, zelenoj tranziciji i održivim modelima razvoja koji sve snažnije oblikuju konkurentnost i otpornost suvremenog gospodarstva.

Nakon prošlog panela, o kojem smo pisali ovdje, uslijedio je panel pod nazivom „Kružna ekonomija u praksi – od otpada do resursa“, koji je otvorio raspravu o tome kako održivost i kružno gospodarstvo u stvarnim poslovnim modelima stvaraju novu vrijednost, otvaraju poslovne prilike i doprinose konkurentnosti poduzeća. Panel je moderirala Tea Ban Kotarski, voditeljica Odjela za inovacije i digitalnu transformaciju Poduzetničkog centra Krapinsko-zagorske županije. Sudionici su kroz primjere iz prakse raspravljali o transformaciji otpada u resurse te ulozi inovacija i suradnje u razvoju održivih rješenja.

Panel, u kojem su sudjelovali Josip Kolar, direktor Regeneracije non-wovens, Mišo Grilec, direktor tvrtke Obseso plast i Dubravko Kampuš, predsjednik uprave NGH grupe je dodatno produbio raspravu o kružnoj ekonomiji kroz iskustva gospodarstvenika iz različitih industrija, s posebnim naglaskom na konkretne poslovne modele i primjenu u proizvodnji i industriji.

Josip Kolar, direktor tvrtke Regeneracija non-wovens, govorio je o važnosti pravilnog gospodarenja tekstilnim otpadom te mogućnostima njegove ponovne uporabe.

-Najvažnije je da ljudi postaju svjesni da tekstilni otpad ne treba završavati u komunalnom otpadu i na odlagalištima, nego ga je potrebno posebno odvajati. Kada tekstilni otpad dođe do nas, iz njega možemo napraviti novi, koristan proizvod i vratiti ga ponovno u gospodarski ciklus – istaknuo je Kolar.

Naglasio je kako je jedan od ključnih koraka u zelenoj tranziciji promjena svakodnevnih navika i veća odgovornost svih dionika.

Moramo biti puno svjesniji toga kako se ponašamo i kako utječemo na okoliš. Danas tekstilni otpad velikim dijelom završava na deponijima ili se izvozi u druge zemlje, primjerice u Afriku, što stvara dodatne emisije i opterećuje okoliš. Svi zajedno možemo puno doprinijeti čišćem i održivijem sustavu – poručio je dodavši kako su teme otpada i kružnog gospodarstva među najvažnijim izazovima današnjice.

-Dobro je da se o ovim temama govori i da se podiže svijest, jer samo tako možemo početi mijenjati ponašanje i odgovornije se odnositi prema resursima koje nam je priroda dala – zaključio je direktor Regeneracije non-wovens.

U nastavku rasprave na panelu „Kružna ekonomija u praksi – od otpada do resursa“ svoja iskustva podijelio je i Mišo Grilec, direktor tvrtke Obseso plast, govoreći o važnosti recikliranja, stvaranja sekundarnih sirovina i jačanja održivosti proizvodnih procesa.

-Bit recikliranja je u tome da iz otpada dobijemo sekundarnu sirovinu koja se ponovno može koristiti u proizvodnji. Na taj način možemo povećati konkurentnost, ali i osigurati stabilniji lanac opskrbe materijalima i energentima – istaknuo je Grilec naglasivši važnost edukacije građana i promjene svijesti o otpadu.

-Ključ svega je edukacija stanovnika o pravilnom sortiranju i recikliranju. To više nije tema budućnosti, nego naša sadašnjost, a zapravo je nešto što se trebalo početi sustavno razvijati i ranije – poručio je.

Govoreći o važnosti javne rasprave i ovakvih događanja, Grilec je istaknuo kako se napredak vidi, ali prostora za poboljšanje još uvijek ima.

-Što više pričamo o ovim temama, to više ljudi možemo uključiti. Kada pogledamo posljednjih desetak do petnaest godina, vidljivi su veliki pomaci, ali još uvijek postoji puno prostora da sustav unaprijedimo i približimo razini koja će biti zadovoljavajuća i za gospodarstvo i za okoliš – rekao je.

Dodao je kako su ovakvi paneli važni jer omogućuju razmjenu iskustava između različitih sektora.

-Svaka ovakva rasprava doprinosi boljem razumijevanju problema s kojima se suočavamo. Iako dolazimo iz različitih područja, svi se na kraju vraćamo istim temeljnim pitanjima, edukaciji, pravilnom odlaganju otpada i kvalitetnom sortiranju sekundarnih sirovina – zaključio je Grilec.

Dubravko Kampuš, predsjednik uprave NGH grupe istaknuo je važnost ovakvih skupova za razmjenu iskustava i jačanje svijesti o održivom upravljanju resursima.

-Bitno je izdvojiti da je odlično formalizirati rasprave, osobito kada je riječ o kružnom gospodarenju otpadom i problemima s kojima smo svi zajedno suočeni. Dobro je okupiti gospodarstvenike i privatni sektor iz više djelatnosti-rekao je Kampuš.

Naglasio je kako je njegova djelatnost izravno povezana s tim izazovima.

-Osobito nama koji se bavimo gradnjom i reciklažom građevinskog otpada ovo puno znači. Svaki privatni investitor mora nešto izgraditi, pa je zato važno razumijevanje cijelog sustava i uključivanje lokalne zajednice i županije kako bi se podigla svijest o gospodarenju otpadom i štetama koje nastaju ako se njime ne upravlja pravilno-pojasnio je.

Govoreći o zakonskom i europskom okviru, dodao je kako regulativa ima važnu ulogu u razvoju sektora.

-Zaključak je da nas regulativa i način gospodarenja, koje uvelike dolaze iz Europske unije, na neki način potiču i usmjeravaju, ali i pomažu. Smatram da smo u tom dijelu spremni i da možemo kvalitetno odgovoriti na izazove kružnog gospodarstva jer mi taj materijal proizvodimo, rušimo, obrađujemo i ponovno ugrađujemo-istaknuo je.

Uvijek je čast i ponos predstaviti svoju tvrtku, osobito kada se bavite nečim što je važno za održivost i zaštitu okoliša. Naša tvrtka je prisutna u različitim sektorima, od turizma do industrije i javnih objekata, i posebno nam je važno sudjelovanje u projektima koji doprinose razvoju građevinskog i proizvodnog sektora-zaključio je Kampuš.

Organizatori događaja su Općina Radoboj, Poslovni klub Zagorje i ZIP portal, uz partnerstvo Krapinsko-zagorske županije. Suorganizatori su Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode KZŽ „Zagorje zeleno“ i Regionalna energetsko-klimatska agencija (REGEA). Međunarodni partner Foruma je SLO CRO Gospodarska komora, dok su pokrovitelji programa Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost i Grad Zaprešić.